Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obeležava praznik Sveta tri jerarha, posvećen velikim vaseljenskim učiteljima – Svetom Vasiliju Velikom, Svetom Grigoriju Bogoslovu i Svetom Jovanu Zlatoustom, čija su učenja ostavila dubok trag u istoriji hrišćanstva i razvoju pravoslavnog bogoslovlja.
Ovaj praznik ustanovljen je u 11. veku, u vreme vizantijskog cara Aleksija Komnina, nakon bogoslovskih rasprava među vernicima koji su različito uzdizali značaj trojice svetitelja. Jedni su posebno isticali mudrost i odlučnost Vasilija Velikog, drugi bogoslovsku uzvišenost Grigorija Bogoslova, a treći izuzetnu rečitost i propovednički dar Jovana Zlatoustog.
Prema predanju, spor je razrešen kada su se svetitelji javili u snu episkopu Jovanu Evhairskom, poručivši da su u Bogu jednaki i jedinstveni. Tada je ustanovljen zajednički praznik u njihovu čast, čime je naglašeno jedinstvo njihovog učenja i značaj za celokupnu Crkvu.
Sveta tri jerarha praznuju se 12. februara po gregorijanskom, odnosno 30. januara po julijanskom kalendaru, koji koristi SPC. U pravoslavnim hramovima tim povodom služiće se svete liturgije u slavu trojice svetitelja, koji imaju posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Sveti Vasilije Veliki poznat je kao veliki bogoslov, pisac i tvorac liturgije koja se služi na najveće praznike. Sveti Grigorije Bogoslov ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih teologa i branilaca pravoslavlja, dok je Sveti Jovan Zlatousti, kao izuzetan besednik i tumač Svetog pisma, svojom rečitošću stekao posebno poštovanje vernika.
Praznik Sveta tri jerarha spada u red zapovednih praznika SPC i slave ga svi pravoslavni vernici. U srpskom narodu ovaj dan ima i poseban značaj kao esnafska slava pojedinih zanata, dok ga grčki narod obeležava i kao školsku i nacionalnu svečanost.
Svakog od trojice svetitelja Crkva praznuje i pojedinačno tokom januara, ali njihov zajednički praznik simbolizuje jedinstvo vere, bogoslovlja i duhovne mudrosti koja je obeležila vekove pravoslavne tradicije.
