Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Prvog i drugog obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, jednog od najvećih proroka hrišćanstva. Ovaj dan podseća na mučeničku smrt Svetog Jovana, ali i na čudesnu sudbinu njegovih moštiju koje su više puta bile sakrivane i ponovo otkrivane.
Prema predanju, Sveti Jovan Krstitelj je uhapšen 27. godine nove ere, a pogubljen 28. godine, kada mu je glava odsečena po naređenju Irodijade, žene cara Iroda. Strahujući da bi prorok mogao da vaskrsne, Irodijada je naredila da se njegova glava ne sahrani sa telom, već da bude sakrivena na nepoznatom mestu.
Međutim, njena dvorkinja Jovana, pobožna žena, tajno je iskopala glavu Svetog Jovana i odnela je u Jerusalim, gde ju je sahranila na Jeleonskoj gori.
Kasnije je jedan vlastelin, koji je poverovao u Hrista i zamonašio se pod imenom Inokentije, živeo upravo na tom mestu. Kada je kopao zemlju da napravi monašku ćeliju, pronašao je zemljani sud sa glavom Svetog Jovana Krstitelja. Shvativši o čemu je reč, celivao je svetu relikviju i ponovo je zakopao na istom mestu.
Crkva na ovaj dan proslavlja i prvo i drugo obretenje glave Svetog Jovana. Prema predanju, ona je tokom vekova više puta pronalažena i ponovo sakrivana, da bi na kraju, u vreme carice Teodore i patrijarha Ignjatija, bila preneta u Carigrad.
Od moštiju Svetog Jovana Krstitelja, prema verovanju, dogodila su se mnoga čudesna isceljenja, zbog čega vernici ovom svetitelju pridaju posebno poštovanje.
Praznik se obeležava tokom Vaskršnjeg posta, pa su pravoslavni vernici pozvani na post. Danas je dozvoljeno jesti hranu pripremljenu na ulju i piti vino, dok riba nije dozvoljena. U vreme Vaskršnjeg posta riba se može jesti samo na Blagovesti i Cveti.
