Poslednja, takozvana Strasna nedelja pred Uskrs, posvećena je pripremama za najveći hrišćanski praznik. U tom periodu završava se post, priprema praznična trpeza i farbaju uskršnja jaja, jedan od najprepoznatljivijih simbola Vaskrsa.
Iako je u mnogim krajevima uobičajeno da se jaja farbaju na Veliki petak, postoje i drugačiji običaji. U pojedinim delovima Srbije veruje se da na Veliki petak ne treba obavljati kućne poslove, već dan provesti u molitvi, pa se jaja farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu.
Prema narodnoj tradiciji, ne postoji strogo pravilo – jaja se mogu farbati u periodu od Velikog četvrtka do Velike subote.
Ukrašavanje jaja ima dugu tradiciju i bogatu simboliku. Najčešće se koriste biljni i geometrijski motivi poput deteline, đurđevka, lale, ruže i listova, koji simbolizuju proleće i obnovu prirode. Ređe se pojavljuju motivi životinja, kao što su pile, zec ili ribe, koji takođe predstavljaju novi život. Prikazi ljudskih likova su retki i uglavnom potiču iz starijih običaja.
Na jajima se često ispisuju i tradicionalne poruke „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“, kao i inicijali ili imena osoba kojima su namenjena.
Bojena jaja simbolizuju radost, život, uskrsnuće i trajanje. Crvena boja ima posebno mesto i smatra se najvažnijom, dok su se u prošlosti koristile prirodne sirovine za bojenje, poput korena biljaka, ljuski crnog luka, orahovog lišća i raznih trava. Danas se, pored crvene, koriste i druge boje poput zelene, plave, žute i ljubičaste.
Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se tokom cele godine kao simbol zaštite doma i ukućana. Veruje se da ima posebnu moć da štiti od zla i donosi blagostanje.
I pored razlika u običajima, uskršnja jaja ostaju snažan simbol vere, nade i novog početka koji se prenosi kroz generacije.
