U Galeriji Narodnog muzeja Požarevac 2. aprila 2026. godine otvorena je izložba slika, grafika i skulptura Velizara Krstića pod nazivom „VREME VELIZARA KRSTIĆA“.
Izložbu je otvorila Biljana Milosavljević Pićurić, istoričar umetnosti i kustos u Narodnom muzeju Požarevac koja je tom prilikom podsetila publiku da je jedan ciklus stvaralaštva umetnika, bogate i međunarodne karijere, predstavljen u istom prostoru 2015. godine. Danas izložen je deo sveobuhvatnog opusa umetnika, izbor dela koji obuhvata period od 1974 do 2017. godine. Na kraju govora istakla je da: „Opus Velizara Krstića predstavlja zaokruženu i autentičnu umetničku celinu. Utemeljen je na dubokom razumevanju likovnog izraza i osnovnih pitanja ljudskog postojanja. NJegovo delo ostaje trajno svedočanstvo o mogućnostima umetnosti da artikuliše najdublje slojeve ljudske duše.“
Publici se obratila i Krstićeva supruga, umetnica Nataša Budimlija Krstić prenoseći, iz sopstvenog iskustva, da je Velizar bio svakodnevno posvećen umetnosti, nadahnut i da je često pored novih radio na dopuni starih ciklusa.
U muzičkom delu programa nastupio je Dušan Rajić, učenik treće godine srednje muzičke škole „Stevan Mikranjac“ Požarevac, u klasi Mladena Ničića. On je na gitari izveo melodiju H. Vila Lobosa „Brazilski ples“.
Neke reči mogu biti samo napisane, naslikane ili doživljene. One ne mogu biti izgovorene. Upravo takva dela stvorio je Velizar Krstić. NJegov celokupni stvaralački opus predstavlja ciklus ljudskog postojanja u određenom vremenu. Umetnik nije bio nemi posmatrač ljudskog kretanja, već svakodnevni beležnik čovekove želje i osećanja. Na delima Velizara Krstića materija teži ka svetlosti. Dodiri života zaklanjaju put ka uzvišenom. Oni u čoveku stvaraju osećaj moći. Umetnik snažne duhovnosti, južnjačkog karaktera i promisli posedovao je specifičan senzibilitet prema snazi prirode. Umeo je da uhvati trenutak kada svetlost uđe u dubinu zenice, da upije snagu životne energije i da je svakodnevno prenosi kroz različite likovne medije. Bio je vrsni poznavalac slikarskih, grafičarskih i vajarskih tehnika. NJegov opus obuhvata četiri faze stvaralaštva, koje su usko povezane sa životnim dobima svakog čoveka.
U prvoj fazi (doba mladosti) umetnik je okrenut pitanju odnosa prirode i čoveka. Čovek predstavlja centralni motiv Krstićevih dela. Na njima je uočljiv balans između ekspresivnosti i strukture, gde linija čini osnovni temelj kompozicije. Na delima duboke sociološko – psihološke analize čoveka izražajna linija upotpunjena je jarkim tonovima. Drugi period Krstićevog stvaralaštva (vreme pune radne snage) bio je pod uticajem lične drame, ratne patnje, bezizlaznosti i borbe. Pod uticajem vremena umetnik toplinu čiste boje prekriva sumornim tonovima koji čine slikovnu dinamiku i označavaju dramatiku nestajanja, prostora, beskrajnosti, beskonačnosti i bespuća. Treću fazu (zrelo doba) odlikuje analiza filozofije lagodnog života, plodova potrošačkog društva, novog doba i ukusa širokih masa. Kroz bogatu formu i jasnu kompoziciju slika i grafika umetnik prikazuje socijalno – društvenu kritiku ljudske želje, snage, propadanja, ustajanja, nakon kog sledi čekanje. U poslednjoj stvaralačkoj fazi (doba starosti) umetnik teži povratku identiteta, uspostavljajući ponovnu vezu sa prirodom iz koje potiče svaka jedinka i u kojoj ostavlja svoj zapis. Iako u ovoj fazi stvaralaštva glavni motiv čini predstava voća koje označava kretanje, trag i nit, Velizar prikazuje sebe kao putnika, beležnika i čuvara.
Istaknuti umetnik, bogatog opusa, koji je izazvao mnoštvo pozitivnih reakcija od strane značajnih teoretičara i istoričara umetnosti, prvenstveno je čovek svestan svoje uloge u prirodi i svog postojanja. Otvarajući pitanje da li dela Velizara Krstića navode da tumačimo njih, umetnikovu ideju i veštinu ili sopstvenu unutrašnjost dolazi se do odgovora da oblikovanjem ovog trojstva u jedistvenu celinu stižemo do iskonskog impulsa i osnove postojanja. Na taj način dela Velizara Krstića otvorena su i razumljiva svakom čoveku koji ih, u skladu sa svojim sposobnostima i talentima, može prenositi u svom vremenu ovozemaljskog bivstvovanja.
