U biblioteci „Srboljub Mitić“ u Malom Crniću održan je omaž posvećen Milisavu Milenkoviću, koji je okupio njegove prijatelje, poštovaoce stvaralaštva, kao i članove porodice.
Skupu se obratila direktorka biblioteke Danijela Božičković Radulović, koja je istakla da kultura čuva ime onoga ko stvara i da upravo takva imena ostaju trajno upisana u kolektivno pamćenje zajednice.

„Danas slavimo ime Milisava Milenkovića – pisca čije delo ostaje kao živi svedok snage reči. Sećanje je dar koji nas obavezuje da pamtimo. Kroz stihove i priče Milisav Milenković nastavlja da korača među nama. Njegova reč je svetlost koja ne gasne, a njegovo delo trajanje koje nas obavezuje da pamtimo. Sećajte me se i živeću“, rekla je Božičković Radulović.
Ona je podsetila da je Milisav Milenković rođen u Malom Crniću i da je bio jedan od značajnih srpskih književnika druge polovine 20. veka – pesnik, kritičar, prozaista i dramski pisac.
„Ostavio je dubok trag u kulturnom životu i duhovnom miljeu Srbije, a posebno Braničevskog kraja. Autor je sedam zbirki poezije, romana i knjiga priča, među kojima se izdvajaju Odisej se nije vratio, Šekspir, san i krv, Bolest Brestova i Prsten za Evu. To je moj izbor, ali verujem da svako od vas ima neki svoj“, kazala je ona.

Njegovo stvaralaštvo nagrađeno je brojnim priznanjima, među kojima su Vukova nagrada i nagrada „Milan Rakić“.
Pored književnog rada, Milenković je bio aktivan i u javnom i kulturnom životu. Obavljao je dužnost generalnog sekretara Skupštine Socijalističke Republike Srbije, bio predsednik Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od pokretača brojnih kulturnih inicijativa u Požarevcu i širem regionu.
„Njegova energija, staloženost, kreativnost, vizija i stvaralački zamah učinili su ga stubom kulture i duhovnosti, a delo koje je ostavio ostaje trajna inspiracija budućim generacijama“, zaključila je direktorka biblioteke.
Tom prilikom uručena je i Povelja „Stiški venac Milisava Milenkovića“, koju dodeljuju KPZ Srbije i UKS Književna zajednica – Požarevac. Ovogodišnji dobitnici nagrade su: Blagoje Ž. Popović, Aleksandra Petrović Podkolzin, Slavoljub Stojadinović i Prvoslavu Vučkoviću.
