Materice su najveći hrišćanski praznik posvećen majkama i ženama u srpskom narodu i predstavljaju jedinstvenu porodičnu svetkovinu koja se tradicionalno obeležava dve nedelje pred Božić.
Kao deo trodnevnog prazničnog ciklusa koji čine Detinjci, Materice i Očevi, Materice simbolizuju neraskidivu vezu roditelja i dece. Kao što su roditelji na Detinjce vezivali svoju decu, tako na Materice deca vezuju majke, čuvajući običaj koji se prenosi s kolena na koleno.
Prema narodnoj tradiciji, deca ustaju ranije i kanapom, šalom, maramom ili kaišem „na prepad“ vezuju majku, najčešće dok je još u krevetu ili tokom kućnih poslova. Majka se tada „brani“, „moli“ da je puste jer je „u velikom poslu“, ali deca ne pristaju dok ne dobiju otkup.
Otkupljivanje je simbolično i skromno – bombona, jabuka ili mali poklon – jer je suština praznika u ljubavi, prisnosti i porodičnom zajedništvu. Na Materice se, po običaju, vezuju i druge žene u okruženju: bake, tetke, komšinice i udate žene.
Na ovaj dan priprema se svečani posni ručak, a praznik je od davnina bio prilika da se obraduju siromašni i deca bez roditelja. Nekada su žene sa udatim ćerkama bez dece odlazile kod njih u posetu, noseći darove za „otkup“, kao i poklone za ćerku i zeta.
U dubljem crkvenom značenju, praznici Detinjci, Materice i Očevi povezuju sve generacije roditelja i dece, podsećajući na velike žene i majke iz biblijske istorije, ali i na značaj porodice kao temelja društva.
Običaj nalaže i da žene na Materice odu na liturgiju i pričest, a prema narodnom verovanju, toga dana ne bi trebalo nositi već nošenu odeću, već novu, kako bi se „čisti“ ušlo u Novu godinu.
Materice su praznik odmora i pažnje prema majkama – ne sprema se kuća, ne obavljaju se teški poslovi, a u novijoj tradiciji očevi i deca pripremaju ručak, dok je jedina obaveza majki da uživaju u prazniku i daruju mališane.
