Dan vegana prvi put je obeležen 1. novembra 1994. godine. Veganska ishrana postaje trend u svetu, pa se veganstvo nezaustavljivo širi i postaje način života brojnih ljudi koji žele doprineti nenasilnom i zdravom svetu.

Pixabay

Pedeset godina pre prvog zvaničnog dana vegana, 1944. godine, osnovano je prvo vegansko društvo, na čelu sa britanskim aktivistom i borcem za prava životinja Donaldom Votsonom. Donald Votson, njegova žena i njihovi sledbenici, stvorili su tada celu ideologiju veganizma i definisali sam pojam i filozofiju koja se iza njega krije.

Veganska ishrana je ekstremna vrsta vegeterijanske ishrane. Svi proizvodi životinjskog porekla (jaja, mlečni proizvodi, meso, med…) potpuno su isključeni iz upotrebe. Oni koji zastupaju ovaj način ishrane uglavnom isključuju u potpunosti, ili onoliko koliko je to moguće, sve ostale proizvode životinjskog porekla ili one koje štete životinjama, koje ljudi svakodnevno koriste.

Postavlja se pitanje da li je veganska ishrana dobra ili loša po zdravlje? Na ovo pitanje ne može se dati tačan odgovor nikada, jer je zdravlje kompleksan pojam na koji utiče bezbroj faktora pored ishrane ali postoji par činjenica o kojima se zasigurno može govoriti. Ishrana bi trebalo da bude kompletna i balansirana, kako bi naš organizam dobio u dovoljnim količinama sve materije potrebne za pravilno i efikasno funkcionisanje. S obzirom na to, izbacivanje hrane životinjskog porekla predstavlja problem, jer naše telo nije sposobno da proizvede aminokiseline, i jedini način na osnovu kog možemo do njih doći jeste hrana koja ih sadrži. Određena hrana biljnog porekla sadrži neke amino kiseline, ali nikada nije slučaj da se u jednoj biljci nalaze sve koje su nam potrebne.

Eksperti je ne preporučuju trudnicama, deci i adolescentima. Ko se ipak odluči za ovaj način ishrane trebalo bi da razmišlja i o stanju svog organizma i redovno radi laboratorisjke analize i savetuje se sa nutricionistom.