Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 taksi i naknada za korišćenje javnih dobara sa republičkog, lokalnog i pokrajinskog nivoa, što je dosad najsveobuhvatnija evidencija obaveza koje građani i privreda imaju prema državi mimo poreza, saopštili su iz NALED-a.

Foto: Pixabay

Registar je predstavljen na završnoj konferenciji „Projekta za reformu neporeskih prihoda“, a kreirali su ga Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin, uz podršku USAID-a.
U okviru registra takse, naknade i druge dažbine propisane su kroz više od 500 zakona i podzakonskih akata.
Saopšteno je da bi uvođenje registra imalo veliku praktičnu korist jer bi građani i privreda na jednom mestu imali jasan uvid šta plaćaju, kojoj instituciji i u koju svrhu, iznose dažbina, brojeve računa za uplatu i druge korisne informacije, a do kojih danas teško dolaze.
Organi i institucije koji propisuju neporesku dažbinu bi bili zaduženi za inicijalni unos i kasnije izmene bilo kog elementa dažbine, što bi obezbedilo punu ažurnost registra, dok bi Ministarstvo finansija imalo kontrolnu funkciju.
Državna sekretarka Ministarstva finansija Slavica Savičić kazala je da je registar dobra osnova, čiji bi rezultat trebalo da bude novi zakonski okvir u ovoj oblasti.
– To znači i veliku odgovornost Ministarstva finansija da registar bude funkcionalan i dobar alat za građane, privredu i ministarstvo – izjavila je Savičić.
Na skupu je istaknuto da bi reforma neporeskih prihoda i uspostavljanje registra kao javne evidencije mogla da se realizuje fazno tako što bi se u registru prvo našle sve takse, a potom i ostale dažbine.
Registar bi funkcionisao uz poštovanje principa da nijedna neporeska dažbina, propisana zakonom ili podzakonskim aktom, ne može da bude naplaćena ako nije uneta u registar.
Direktorka korporativnih poslova u KPMG Milica Bisić, istakla je da je netransparentnost neporeskih dažbina ključni problem koji treba rešiti, kao i pitanje parafiskalnih nameta.
– Osim što ih je teško prebrojati i nije izvesno šta sve treba da se plati i kome, problem s neporeskim nametima je i to što je nepoznato koliko ukupno koštaju građane i privredu. Tokom projekta smo popisali čak 1.200 dažbina na republičkom nivou za koje je u jednoj godini naplaćeno oko 160 milijardi dinara – kazala je Bisić.
Dodala je da iako su takse najbrojnije i čine dve trećine ukupnog broja nameta na republičkom nivou, najviše novca je izdvojeno za dažbine koje su po svojoj prirodi porezi, čak 62 milijarde, dok je za naknade, kaze, izdvojeno 56,5 milijardi.
Saopšteno je da takse imaju još manji značaj za gradove i opštine, jer u proseku donose svega 0,2% prihoda lokalnim budžetima.
Koristeći ovaj registar sve lokalne samouprave uskladile bi nazive taksa koje naplaćuju i grupisale ih u odgovarajuće oblasti.
Osim što bi lakše upravljali naplatom, gradovi i opštine bi time olakšali život privrednicima, naročito onima koji posluju u više opština, navedeno je u saopštenju.