Proizvođači će za rod 2023. imati pravo na subvencije od 35.000 dinara po hektaru šećerne repe, pod uslovom da su celokupan ostvareni prinos na ugovorenim površinama isporučili proizvođačima šećera. Država će, kako proizilazi iz uredbe koju je vlada nedavno usvojila, novac uplaćivati proizvođačima šećera koji će, potom, ta sredstva proslediti proizvođačima repe.
green lettuce

Foto: Unspash

Pravo na korišćenje finansijske podrške za šećernu repu imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica – nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, da se nalaze u aktivnom statusu i da su prijavili površine pod šećernom repom u skladu sa posebnim propisom, navodi se u uredbi. – Finansijsku pomoć poljoprivredni proizvođač ostvaruje preko proizvođača šećera registrovanog za obavljanje delatnosti proizvodnje šećera. Isplata se proizvođačima obavlja srazmerno njihovom učešću u ukupnoj količini šećera proizvedenog iz šećerne repe roda 2023. godine u Srbiji, utvrđenoj od poljoprivredne inspekcije – piše u uredbi.
Poljoprivredni proizvođač ima pravo na korišćenje finansijske podrške ako je celokupan ostvareni prinos šećerne repe na ugovorenim površinama isporučio proizvođačima šećera. Zahtevi za odobravanje ovih subvencija podnosiće se na osnovu javnog poziva koji raspisuje Uprava za agrarna plaćanja.
Javni poziv biće objavljen na sajtu Ministarstva poljoprivrede i na zvaničnoj internet stranici Uprave za agrarna plaćanja. Zbog suše šećer je jedan od najdeficitarnijih proizvoda u EU, što ukazuje i podatak da je njegova cena nedavno na berzama dostigla destogodišnji maksimum. Iako se situacija sada blago popravlja, dobar deo najvećih evropskih trgovaca nedavno je drastično podigao cene ove namirnice, što je lančano dovelo i do rasta cena u konditorskoj industriji. Zbog visokih cena, ratari u Srbiji su prošle godine bili motivisaniji da seju druge žitarice, tako da su površine pod šećernom repom smanjene za oko 10.000 hektara.
Očekivanja su da će i prinosi takođe biti manji – 55 tona po hektaru. Očuvanje ove proizvodnje jedan je od prioriteta Srbije, a Olga Čurović, direktorka poslovne zajednice „Industrijsko bilje“ nedavno je izjavila za naš list da je poljoprivrednim proizvođačima koji uzgajaju repu teško da se bore s disparitetom u odnosu na druge poljoprivredne proizvode.
Naglasila je da je ova proizvodnja mnogo skuplja u odnosu na druge kulture i da zbog toga smatra da bi na šećernu repu država trebalo da daje i premije da bi naša industrija mogla da radi s većim kapacitetima. Dodala je i da sa ovim količinama ne veruje da ćemo ispuniti izvoznu kvotu, ali će šećera biti dovoljno za domaće tržište. Podsetila je i da je od 11 fabrika koje smo nekada imali u Vojvodini, pet angažovano a četiri rade.