Badnji dan je poslednji dan četrdesetodnevnog posta i to je uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Božić. 

opanak.rs

Badnji dan je ime dobio po Badnjaku, hrastovom drvetu, koje se na taj dan seče i pali.

U ranu zoru, pravoslavni vernici porane u obližnje šume po badnjak, mlado drvo hrasta koje se uveče unosi u kuću.

Po badnje drvo obično odlazi domaćin kuće sa sinovima ili unucima, a u šumi se obično bira mladi hrast, pravo stablo koje se može preseći sa 3 udarca sekirom tako da padne ka istoku. Odabrano stablo se po odabiru pozdravlja: Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić.

Badnjak preko dana stoji ispred kuće, a unosi se uveče, zajedno sa slamom.

Nakon donošenja badnjaka kolje se božićna pečenica, a to je obično prase.

Za Badnje veče domaćin unosi badnjak u kuću , kucajući na vrata, a ostali ukućani ga pitaju „Ko je?“. On im odgovara da badnjak dolazi u kuću i pozdravlja ukućane sa „Srećno vam Badnje veče“, na šta mu oni odgovaraju „Bog ti dobro dao i sreće imao“, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Dok nosi badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a ostali ukućani idu za njim i oponašaju zvuk pilića. On obilazi svaki ugao doma bacajući u svaki po jedan orah što se smatra žrtvom precima. Preostali orasi i lešnici se stavljaju u slamu ispod stola i najčešće se jedu sa medom, dok orahe iz uglova niko ne uzima.

Nakon unošenja badnjaka, domaćin unosi i slamu koju rastresa svuda po kući, a najviše na mesto gde će biti postavljena večera. I dok nosi slamu, domaćin kvoca, a ostali pijuću. Preko nje se stavlja stolnjak, jer se večera na podu, a stolice su iznete iz kuće i sedi se na slami.

Trećeg dana Božića, ova slama se odnosi u obor, štalu ili ambar, a njome su se obavijale i voćke kako bi bolje rodile.

Nalaganjem badnjaka na vatru, deca grančicama raspaljuju vatru izazivajući varnice izgovarajući „Koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica“.

Za Badnje veče mesi se česnica, bez kvasca sa orasima, premazan medom. Česnica se ne seče već lomi rukama.

Badnja večera je posna, ali veoma bogata. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila bogata i plodna. Na trprzi se mora naći med, luk, pasulj, kupus, riba, orasi, lešnici, jabuke i suve šljive.

Te večeri očekuju se domaći pokojnici, a da se ne bi oterali večera treba da bude u miru i tišini. Tri dana sa trpeze se ne prikuplja već samo donosi, a kuća se ne čisti.